Brattia Forum
otok dijaloga za održivu budućnost
18.10.2025 (subota)
Sutivan
Narodna knjižnica Sutivan
Brattia Forum
Otok dijaloga za održivu budućnost
Sutivan
Narodna knjižnica Sutivan
18.10.2025 (subota)
Konferencija u Sutivanu na otoku Braču posvećena je održivom razvoju, ekološkoj zaštiti i integraciji zelenih tehnologija u lokalne zajednice. Kroz seriju predavanja i interaktivnih diskusija, okupljamo stručnjake i aktiviste koji će raspravljati o ključnim pitanjima poput zaštite voda, očuvanja kulturne baštine kroz gradnju suhozida, povezanosti Natura 2000 mreže s poljoprivredom i turizmom, te primjeni permakulture u svakodnevnom životu. Također, predstavit ćemo mogućnosti financiranja zelenih inicijativa kroz europske fondove. Konferencija je prilika za povezivanje, učenje i zajedničko oblikovanje ekološki održivog otoka Brača.
Raspored predavanja i panela:
09:00 – 09:30
Dobrodošlica
Dobrodošlica
09:30 – 09:45
Uvodni pozdrav
Dobrodošlica
09:45 – 10:30
1. Regenerativna poljoprivreda
i zdravlje tla
Antonija Mihaljević,
Permakultura Dalmacija
10:30 – 11:15
2. Suhozidi: čuvari krajolika i bioraznolikosti
dr.sc. Lucija Puljak
11:15 – 11:30
Pauza
dr.sc. Lucija Puljak
11:30 – 12:30
3. Svaka kap je važna: Suverenitet vode i eko proizvodnja na Braču
Panel rasprava:
Petar Anibalović, Vodovod Brač
Martin Bućan, SDŽ
Marin Carević, Bioplan
Moderatorica:
Milena Šijan
12:40 – 13:20
4. NATURA 2000
Milena Šijan
13:25 – 14:10
5. Stvaranje brenda OPG-a: ekološka proizvodnja
i oznake kvalitete kao ključ uspjeha
LAG Brač/ Marin Kukoč
14:15
Zajednočko druženje i domjenak
Upoznaj predavače:
Lucija Puljak
Rođena 21. listopada 1952. godine u Supetru na Braču.
Diplomirala, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Radni je vijek provela u obrazovanju. Široj se javnosti predstavila kao kreatorica inovativnih modela poučavanja. U sve svoje profesionalne aktivnosti, ponajprije u metodologiju poučavanja, uvodi baštinu kao primarni izvor učenja i spoznavanja pa tako znanje o baštini približava mladima.
Više od desetljeća predvodi Udrugu „Brač“ koja je usmjerena na edukaciju o održivom razvoju. Kreira i provodi EU projekte usmjerene na obrazovanje i/ili upravljanje ljudskim resursima. Osobito se istaknula u projektima upoznavanja, promoviranja i očuvanja suhozidne baštine. U istraživanja baštine uključila je mlade i njihove profesore te objavila nekoliko knjiga u čijem su sadržaju sudjelovali školski timovi. Ostvarila je plodnu suradnju s međunarodnim partnerima angažiranim na zaštiti suhozida i obnovi vještine suhozidanja. Tako su kroz razna partnerstva i suradnju i brački suhozidi postali poznati na mediteranskom području.
Suhozidi: čuvari krajolika i bioraznolikosti
Suhozidi, nijemi svjedoci ljudske domišljatosti i prilagodbe okolišu, stoljećima su oblikovali krajolike Mediterana i drugih ruralnih područja. Suhozidom je ispisana povijest tih područja. Njihova gradnja bez veziva oslanja se na vještinu slaganja kamenja kako bi se stvorile čvrste i izdržljive strukture. Te strukture olakšavaju upravljanje zemljom i vodom na krškom škrtom tlu. Sklonište su i mnogim biljkama, životinjama i mikroorganizmima čime čuvaju bioraznolikost i život na zemlji. Voda je jedan od glavnih čimbenika degradiranja tla. Održavanje padina suhozidnim konstrukcijama oduvijek je bio način na koji su naši preci stvarali i širili plodno tlo. U posljednje vrijeme ta se tradicija ubrzano napušta zbog mnogih opravdanih i neopravdanih razloga.
Nasuprot tome, svjedoci smo recentnih klimatskih promjena. Duga razdoblja suše nakon kojih slijede obilne oborine, zapravo bujične poplave, upozoravaju da razmislimo o svom odnosu prema baštini, tradiciji i tradicionalnim umijećima.
Za početak, upoznajmo suhozide i njihovu ulogu u životu ljudi nekada i sada.
Milena Šijan
Milena Šijan iz Splita, po zanimanju je mag. educ. biol. et chem; univ. bacc. oecol i vlasnica savjetodavnog obrta Nature & Adventure Nature & koji se bavi konzultantskim uslugama u području očuvanja prirode i razvoja održivog turizma.
Više od 20 godina bavi se temama vezanima uz zaštitu prirode, posebice zaštićenih područja i aktivnog turizma.
Paralelno s profesionalnim radom, već tri desetljeća posvećena je outdoor sportovima. Kao alpinistica, sudjelovala je u dvjema hrvatskim ženskim himalajskim ekspedicijama – na Cho Oyu 2007. te na povijesnom usponu na Mount Everest 2009. tijekom kojega je se popela na najviši vrh svijeta. Uza svoj osnovni savjetodavni posao, aktivna je i kao vodič u pustolovnom turizmu.
Natura 2000 područja kao potencijal za razvoj održivih ekonomskih aktivnosti
Prezentacija „ Natura 2000 područja kao potencijal za razvoj održivih ekonomskih aktivnosti“ donosi pregled mreže Natura 2000 na otoku Braču i njezine važnosti za očuvanje bioraznolikosti, ali i za razvoj lokalnih zajednica. Poseban naglasak stavlja se na mogućnosti koje ta zaštićena područja nude u kontekstu održivoga turizma i ekološke poljoprivrede. Cilj je pokazati kako zaštita prirode može biti pokretač novih ekonomskih vrijednosti, stvarajući ravnotežu između očuvanja okoliša i razvoja lokalne ekonomije.
Marin Kukoč
Dr.sc. Marin Kukoč, dipl.ing.agr., od 2002. godine se profesionalno bavi problematikom vezanom uz OPG i potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju. Nakon dugogodišnjega rada u Ministarstvu poljoprivrede, 2018. osniva tvrtku Spartium Consulting d.o.o. specijaliziranu za pružanje savjetodavnih usluga iz područja ruralnoga razvoja. Od 2022. godine je i ovlašteni agronom pri Hrvatskoj agronomskoj komori. Kao konzultant djeluje u Hrvatskoj i zemljama regije. Doktorirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom “Procjena učinka pretpristupnih programa na poslovanje poljoprivrednih poduzeća u RH“.
Stvaranje brenda OPG-a: ekološka proizvodnja i oznake kvalitete kao ključ uspjeha
Radionica će obuhvatiti pregled ključnih obveza obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u usklađivanju s važećim pravnim propisima. Poseban naglasak bit će na važnosti uključivanja poljoprivrednih proizvođača u sustave kvalitete kao načinu jačanja konkurentnosti i prepoznatljivosti na tržištu. Sudionici će imati priliku saznati više o mogućnostima i prednostima ekološke poljoprivrede kao i o povezanosti održive proizvodnje s potrošačkom potražnjom za zdravim i provjerenim proizvodima.
Lag Brač je lokalna akcijska grupa (LAG) koja djeluje na otoku Braču s ciljem unaprjeđenja društvenoga, gospodarskoga i ekološkog razvoja otoka. Kroz suradnju s lokalnim zajednicama, institucijama i poduzetnicima, LAG Brač promiče održivi razvoj, očuvanje kulturne baštine i ekoloških resursa te potiče poduzetništvo i inovacije. Fokusiraju se na projekte koji obuhvaćaju poljoprivredu, turizam, zaštitu prirode te razvoj infrastrukture i društvenih usluga. Kroz zajedničke inicijative, LAG Brač pridonosi stvaranju održivih i samoodrživih lokalnih zajednica, povezujući tradiciju i moderne pristupe razvoju.
Petar Anibalović
Petar Anibalović bacc.ing.el. Rođen 30. studenoga 1982. u Splitu. Od ranih godina svoj je život posvetio razvoju rodnog mjesta, preuzimajući odgovorne uloge u lokalnoj zajednici.
Više od deset godina obnašao je dužnost voditelja komunalnih poslova Općine Sutivan, gdje je sudjelovao u obnovi i opremanju javnih objekata, među kojima se ističu preuređenje sportske dvorane Sokolana te uređenje sportskog centra Bunta.
Posebno se angažirao u projektima vezanim uz kulturnu i turističku promociju te razvoj komunalne i sportske infrastrukture, uključujući i projekte sufinancirane iz EU fondova te revitalizaciju kulturno-povijesnih lokaliteta ne samo mjesta Sutivan nego cijeloga Brača.
Široj javnosti poznat je i kao organizator biciklističkog maratona „Uvati Vitar”, manifestacije koja okuplja bicikliste iz više zemalja te doprinosi promociji Brača kao bike-friendly destinacije i jačanju njegove turističke ponude.
Od 2023. godine obnaša dužnost direktora Vodovoda Brač d.o.o., gdje upravlja društvom s više od 50 zaposlenih i donosi ključne odluke u osiguravanju neprekidne opskrbe zdravom i pitkom vodom na otoku Braču. Svojim odlukama pokazuje visoke ambicije u modernizaciji samog vodovodnog sustava kao i postojeće vodovodne mreže koju treba redovno održavati i širiti prema potrebama otoka Brača.
Svaka kap je važna: Suverenitet vode i eko proizvodnja na Braču
Ova panel rasprava posvećena je održivom upravljanju vodnim resursima na otocima. Stručnjaci, proizvođači i predstavnici lokalnih zajednica razgovarat će o mogućnostima prikupljanja kišnice sa naglaskom na povezivanje tradicionalnih sustava, poput bračkih cisterni i modernih tehnologija. Raspravljat će se i o izazovima otočne vodoopskrbe te važnosti suradnje lokalnih aktera u jačanju otpornosti na sušu. Panel će otvoriti i pitanja pametnog navodnjavanja, korištenja otpornijih biljnih sorti te dostupnosti fondova za ulaganja u sustave štednje vode. Kroz konkretne primjere s terena, rasprava će ponuditi smjernice za buduće održivo upravljanje vodom na jadranskim otocima.
Bioplan je specijalizirana tvrtka za projektiranje i izvedbu sustava navodnjavanja za otvorene i zatvorene površine.
bioplan.hr
Firma posluje više od 15 godina te svojim klijentima nudi kompletan “ključ u ruke” pristup – od izrade projektne dokumentacije, hidrauličkih proračuna, odabira materijala do konačne izvedbe i puštanja sustava u pogon.
bioplan.hr
Među uslugama koje nudi nalaze se i edukacija, uvođenje GLOBALGAP standarda te savjetovanje o optimalnom rješenju navodnjavanja s obzirom na potrebe biljke, klimu, vodne i energetske resurse.
Antonija Mihaljević
Permakulturna dizajnerica i biovrtlarica s bogatim iskustvom u korištenju različitih prirodnih tehnika u vrtlarstvu. Aktivno se bavi prikupljanjem i očuvanjem tradicionalnih sorti sjemena te je voditeljica sjemenarske sekcije udruge Permakultura Dalmacija i inicijative za osnivanje prve Dalmatinske banke sjemena. Organizirala je brojne javne razmjene sjemena, a kao voditeljica radionica i edukacija prenosi znanja o ekološkom vrtlarstvu, proizvodnji hrane i prirodne kozmetike, sjemenarstvu, unapređenju kvalitete tla i kompostiranju.
Regenerativna poljoprivreda i zdravlje tla
Predavanje prati interaktivni tekst i slike kroz koje se vidi na koji način započeti ‘uzgoj’ tla i hrane. koje tehnike regenerativne poljoprivrede koristimo, na koji način se odnosimo s biljkama i tlom uvažavajući prirodne cikluse zemlje i cikluse života unutar tla i njihove zakonitosti. na jako jednostavan i pristupačan način pričat će se o malčiranju, kompostiranju, uzgojnim površinama, životinjskom svijetu, o svijetu mikroorganizama i ponešto o sjemenarstvu
Upoznaj predavače
Lucija Puljak
Rođena 21. listopada 1952. godine u Supetru na Braču.
Diplomirala, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Radni je vijek provela u obrazovanju. Široj se javnosti predstavila kao kreatorica inovativnih modela poučavanja. U sve svoje profesionalne aktivnosti, ponajprije u metodologiju poučavanja, uvodi baštinu kao primarni izvor učenja i spoznavanja pa tako znanje o baštini približava mladima.
Više od desetljeća predvodi Udrugu „Brač“ koja je usmjerena na edukaciju o održivom razvoju. Kreira i provodi EU projekte usmjerene na obrazovanje i/ili upravljanje ljudskim resursima. Osobito se istaknula u projektima upoznavanja, promoviranja i očuvanja suhozidne baštine. U istraživanja baštine uključila je mlade i njihove profesore te objavila nekoliko knjiga u čijem su sadržaju sudjelovali školski timovi. Ostvarila je plodnu suradnju s međunarodnim partnerima angažiranim na zaštiti suhozida i obnovi vještine suhozidanja. Tako su kroz razna partnerstva i suradnju i brački suhozidi postali poznati na mediteranskom području.
Suhozidi: čuvari krajolika i bioraznolikosti
Suhozidi, nijemi svjedoci ljudske domišljatosti i prilagodbe okolišu, stoljećima su oblikovali krajolike Mediterana i drugih ruralnih područja. Suhozidom je ispisana povijest tih područja. Njihova gradnja bez veziva oslanja se na vještinu slaganja kamenja kako bi se stvorile čvrste i izdržljive strukture. Te strukture olakšavaju upravljanje zemljom i vodom na krškom škrtom tlu. Sklonište su i mnogim biljkama, životinjama i mikroorganizmima čime čuvaju bioraznolikost i život na zemlji. Voda je jedan od glavnih čimbenika degradiranja tla. Održavanje padina suhozidnim konstrukcijama oduvijek je bio način na koji su naši preci stvarali i širili plodno tlo. U posljednje vrijeme ta se tradicija ubrzano napušta zbog mnogih opravdanih i neopravdanih razloga.
Nasuprot tome, svjedoci smo recentnih klimatskih promjena. Duga razdoblja suše nakon kojih slijede obilne oborine, zapravo bujične poplave, upozoravaju da razmislimo o svom odnosu prema baštini, tradiciji i tradicionalnim umijećima.
Za početak, upoznajmo suhozide i njihovu ulogu u životu ljudi nekada i sada.
Milena Šijan
Milena Šijan iz Splita, po zanimanju je mag. educ. biol. et chem; univ. bacc. oecol i vlasnica savjetodavnog obrta Nature & Adventure Nature & koji se bavi konzultantskim uslugama u području očuvanja prirode i razvoja održivog turizma.
Više od 20 godina bavi se temama vezanima uz zaštitu prirode, posebice zaštićenih područja i aktivnog turizma.
Paralelno s profesionalnim radom, već tri desetljeća posvećena je outdoor sportovima. Kao alpinistica, sudjelovala je u dvjema hrvatskim ženskim himalajskim ekspedicijama – na Cho Oyu 2007. te na povijesnom usponu na Mount Everest 2009. tijekom kojega je se popela na najviši vrh svijeta. Uza svoj osnovni savjetodavni posao, aktivna je i kao vodič u pustolovnom turizmu.
Natura 2000 područja kao potencijal za razvoj održivih ekonomskih aktivnosti
Prezentacija „ Natura 2000 područja kao potencijal za razvoj održivih ekonomskih aktivnosti“ donosi pregled mreže Natura 2000 na otoku Braču i njezine važnosti za očuvanje bioraznolikosti, ali i za razvoj lokalnih zajednica. Poseban naglasak stavlja se na mogućnosti koje ta zaštićena područja nude u kontekstu održivoga turizma i ekološke poljoprivrede. Cilj je pokazati kako zaštita prirode može biti pokretač novih ekonomskih vrijednosti, stvarajući ravnotežu između očuvanja okoliša i razvoja lokalne ekonomije.
Marin Kukoč
Dr.sc. Marin Kukoč, dipl.ing.agr., od 2002. godine se profesionalno bavi problematikom vezanom uz OPG i potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju. Nakon dugogodišnjega rada u Ministarstvu poljoprivrede, 2018. osniva tvrtku Spartium Consulting d.o.o. specijaliziranu za pružanje savjetodavnih usluga iz područja ruralnoga razvoja. Od 2022. godine je i ovlašteni agronom pri Hrvatskoj agronomskoj komori. Kao konzultant djeluje u Hrvatskoj i zemljama regije. Doktorirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom “Procjena učinka pretpristupnih programa na poslovanje poljoprivrednih poduzeća u RH“.
Stvaranje brenda OPG-a: ekološka proizvodnja i oznake kvalitete kao ključ uspjeha
Radionica će obuhvatiti pregled ključnih obveza obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u usklađivanju s važećim pravnim propisima. Poseban naglasak bit će na važnosti uključivanja poljoprivrednih proizvođača u sustave kvalitete kao načinu jačanja konkurentnosti i prepoznatljivosti na tržištu. Sudionici će imati priliku saznati više o mogućnostima i prednostima ekološke poljoprivrede kao i o povezanosti održive proizvodnje s potrošačkom potražnjom za zdravim i provjerenim proizvodima.
Lag Brač
Lag Brač je lokalna akcijska grupa (LAG) koja djeluje na otoku Braču s ciljem unaprjeđenja društvenoga, gospodarskoga i ekološkog razvoja otoka. Kroz suradnju s lokalnim zajednicama, institucijama i poduzetnicima, LAG Brač promiče održivi razvoj, očuvanje kulturne baštine i ekoloških resursa te potiče poduzetništvo i inovacije. Fokusiraju se na projekte koji obuhvaćaju poljoprivredu, turizam, zaštitu prirode te razvoj infrastrukture i društvenih usluga. Kroz zajedničke inicijative, LAG Brač pridonosi stvaranju održivih i samoodrživih lokalnih zajednica, povezujući tradiciju i moderne pristupe razvoju.
Petar Anibalović bacc.ing.el. Rođen 30. studenoga 1982. u Splitu . Od ranih godina svoj je život posvetio razvoju rodnog mjesta, preuzimajući odgovorne uloge u lokalnoj zajednici.
Više od deset godina obnašao je dužnost voditelja komunalnih poslova Općine Sutivan, gdje je sudjelovao u obnovi i opremanju javnih objekata, među kojima se ističu preuređenje sportske dvorane Sokolana te uređenje sportskog centra Bunta.
Posebno se angažirao u projektima vezanim uz kulturnu i turističku promociju te razvoj komunalne i sportske infrastrukture, uključujući i projekte sufinancirane iz EU fondova te revitalizaciju kulturno-povijesnih lokaliteta ne samo mjesta Sutivan nego cijeloga Brača.
Široj javnosti poznat je i kao organizator biciklističkog maratona „Uvati Vitar”, manifestacije koja okuplja bicikliste iz više zemalja te doprinosi promociji Brača kao bike-friendly destinacije i jačanju njegove turističke ponude.
Od 2023. godine obnaša dužnost direktora Vodovoda Brač d.o.o., gdje upravlja društvom s više od 50 zaposlenih i donosi ključne odluke u osiguravanju neprekidne opskrbe zdravom i pitkom vodom na otoku Braču. Svojim odlukama pokazuje visoke ambicije u modernizaciji samog vodovodnog sustava kao i postojeće vodovodne mreže koju treba redovno održavati i širiti prema potrebama otoka Brača.
Petar Anibalović
Antonija Mihaljević
Permakulturna dizajnerica i biovrtlarica s bogatim iskustvom u korištenju različitih prirodnih tehnika u vrtlarstvu. Aktivno se bavi prikupljanjem i očuvanjem tradicionalnih sorti sjemena te je voditeljica sjemenarske sekcije udruge Permakultura Dalmacija i inicijative za osnivanje prve Dalmatinske banke sjemena. Organizirala je brojne javne razmjene sjemena, a kao voditeljica radionica i edukacija prenosi znanja o ekološkom vrtlarstvu, proizvodnji hrane i prirodne kozmetike, sjemenarstvu, unapređenju kvalitete tla i kompostiranju.
Regenerativna poljoprivreda i zdravlje tla
Predavanje prati interaktivni tekst i slike kroz koje se vidi na koji način započeti ‘uzgoj’ tla i hrane. koje tehnike regenerativne poljoprivrede koristimo, na koji način se odnosimo s biljkama i tlom uvažavajući prirodne cikluse zemlje i cikluse života unutar tla i njihove zakonitosti. na jako jednostavan i pristupačan način pričat će se o malčiranju, kompostiranju, uzgojnim površinama, životinjskom svijetu, o svijetu mikroorganizama i ponešto o sjemenarstvu
Bioplan je specijalizirana tvrtka za projektiranje i izvedbu sustava navodnjavanja za otvorene i zatvorene površine.
bioplan.hr
Firma posluje više od 15 godina te svojim klijentima nudi kompletan “ključ u ruke” pristup – od izrade projektne dokumentacije, hidrauličkih proračuna, odabira materijala do konačne izvedbe i puštanja sustava u pogon.
bioplan.hr
Među uslugama koje nudi nalaze se i edukacija, uvođenje GLOBALGAP standarda te savjetovanje o optimalnom rješenju navodnjavanja s obzirom na potrebe biljke, klimu, vodne i energetske resurse.
Pokrovitelji:
