Brattia Forum
otok dijaloga za održivu budućnost
18.10.2025 (subota)
Sutivan
Raspored predavanja i panela:
09:00 – 09:30
Dobrodošlica
Dobrodošlica
09:30 – 09:45
Uvodni pozdrav
Dobrodošlica
09:45 – 10:30
1. Regenerativna poljoprivreda
i zdravlje tla
Antonija Mihaljević,
Permakultura Dalmacija
10.45 – 11.30
2. Suhozidi: čuvari krajolika i bioraznolikosti
dr.sc. Lucija Puljak
11.30 – 13.30
Pauza za odmor
dr.sc. Lucija Puljak
13.45 – 14.45
3. Svaka kap je važna: Suverenitet vode i eko proizvodnja na Braču
Panel rasprava:
Petar Anibalović, Vodovod Brač,
Martin Bućan, SDŽ
Moderatorica:
Milena Šijan
15.00 – 15.45
4. NATURA 2000
Milena Šijan
16.00 – 16.45
5. Stvaranje brenda OPG-a: ekološka proizvodnja
i oznake kvalitete kao ključ uspjeha
LAG Brač/ Marin Kukoč
Upoznaj predavače:
Lucija Puljak
Rođena 21. listopada 1952. godine u Supetru na Braču.
Diplomirala, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Radni je vijek provela u obrazovanju. Široj se javnosti predstavila kao kreatorica inovativnih modela poučavanja. U sve svoje profesionalne aktivnosti, ponajprije u metodologiju poučavanja, uvodi baštinu kao primarni izvor učenja i spoznavanja pa tako znanje o baštini približava mladima.
Više od desetljeća predvodi Udrugu „Brač“ koja je usmjerena na edukaciju o održivom razvoju. Kreira i provodi EU projekte usmjerene na obrazovanje i/ili upravljanje ljudskim resursima. Osobito se istaknula u projektima upoznavanja, promoviranja i očuvanja suhozidne baštine. U istraživanja baštine uključila mlade i njihove profesore te objavila nekoliko knjiga u čijem su sadržaju sudjelovali školski timovi. Ostvarila je plodnu suradnju s međunarodnim partnerima angažiranim na zaštiti suhozida i obnovi vještine suhozidanja. Tako su kroz razna partnerstva i suradnju i brački suhozidi postali poznati na mediteranskom području.
Suhozidi: čuvari krajolika i bioraznolikosti
Suhozidi, nijemi svjedoci ljudske domišljatosti i prilagodbe okolišu, stoljećima su oblikovali krajolike Mediterana i drugih ruralnih područja. Suhozidom je ispisana povijest tih područja. Njihova gradnja bez veziva oslanja se na vještinu slaganja kamenja kako bi se stvorile čvrste i zdržljive strukture. Te strukture olakšavaju upravljanje zemljom i vodom na krškom škrtom tlu. Sklonište su i mnogim biljkama, životinjama i mikroorganizmima čime čuvaju bioraznolikost i život na zemlji. Voda je jedan od glavnih čimbenika degradiranja tla. Održavanje padina suhozidnim konstrukcijama oduvijek je bio način na koji su naši preci stvarali i širili plodno tlo. U posljednje vrijeme ta se tradicija ubrzano napušta zbog mnogih opravdanih i neopravdanih razloga.
Nasuprot tome, svjedoci smo recentnih klimatskih promjena. Duga razdoblja suše nakon kojih slijede obilne oborine, zapravo bujične poplave upozoravaju da razmislimo o svom odnosu prema baštini, tradiciji i tradicionalnim umijećima.
Za početak, upoznajmo suhozide i njihovu ulogu u životu ljudi nekada i sada.
Milena Šijan
Milena Šijan iz Splita, po zanimanju je mag. educ. biol. et chem; univ. bacc. oecol i vlasnica savjetodavnog obrta Nature & Adventure Nature & koji se bavi konzultantskim uslugama u području očuvanja prirode i razvoja održivog turizma.
Više od 20 godi se bavi temama vezanima uz zaštitu prirode, posebice zaštićenih područja i aktivnog turizma.
Paralelno s profesionalnim radom, već tri desetljeća posvećena je outdoor sportovima. Kao alpinistica sudjelovala je u dvjema hrvatskim ženskim himalajskim ekspedicijama – na Cho Oyu 2007. te na povijesnom usponu na Mount Everest 2009 tijekom koje je se popela na najviši vrh svijeta. Uz svoj osnovni savjetodavni posao, aktivna je i kao vodič u pustolovnom turizmu.
Natura 2000 područja kao potencijal za razvoj održivih ekonomskih aktivnosti
Prezentacija „ Natura 2000 područja kao potencijal za razvoj održivih ekonomskih aktivnosti“ donosi pregled mreže Natura 2000 na otoku Brača i njezine važnosti za očuvanje bioraznolikosti, ali i za razvoj lokalnih zajednica. Poseban naglasak stavlja se na mogućnosti koje ova zaštićena područja nude u kontekstu održivog turizma i ekološke poljoprivrede. Cilj je pokazati kako zaštita prirode može biti pokretač novih ekonomskih vrijednosti, stvarajući ravnotežu između očuvanja okoliša i razvoja okalne ekonomije.
Marin Kukoč
Dr.sc. Marin Kukoč, dipl.ing.agr., od 2002. godine se profesionalno bavi problematikom vezanom uz OPG i potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju. Nakon dugogodišnjeg rada u Ministarstvu poljoprivrede, 2018. osniva tvrtku Spartium Consulting d.o.o., specijaliziranu za pružanje savjetodavnih usluga iz područja ruralnog razvoja. Od 2022. godine je i ovlašteni agronom pri Hrvatskoj agronomskoj komori. Djeluje kao konzultant u Hrvatskoj i zemljama regije. Doktorirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom “Procjena učinka pretpristupnih programa na poslovanje poljoprivrednih poduzeća u RH“.
Stvaranje brenda OPG-a: ekološka proizvodnja i oznake kvalitete kao ključ uspjeha
Radionica će obuhvatiti pregled ključnih obveza obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u usklađivanju s važećim pravnim propisima. Poseban naglasak bit će na važnosti uključivanja poljoprivrednih proizvođača u sustave kvalitete kao načinu jačanja konkurentnosti i prepoznatljivosti na tržištu. Sudionici će imati priliku saznati više i o mogućnostima i prednostima ekološke poljoprivrede, kao i o povezanosti održive proizvodnje s potražnjom potrošača za zdravim i provjerenim proizvodima.
Lag Brač je lokalna akcijska grupa (LAG) koja djeluje na otoku Braču s ciljem unapređenja društvenog, gospodarskog i ekološkog razvoja otoka. Kroz suradnju s lokalnim zajednicama, institucijama i poduzetnicima, LAG Brač promiče održivi razvoj, očuvanje kulturne baštine i ekoloških resursa, te potiče poduzetništvo i inovacije. Fokusiraju se na projekte koji obuhvaćaju poljoprivredu, turizam, zaštitu prirode, te razvoj infrastrukture i društvenih usluga. Kroz zajedničke inicijative, LAG Brač doprinosi stvaranju održivih i samoodrživih lokalnih zajednica, povezujući tradiciju i moderne pristupe razvoju.
Upoznaj predavače
Lucija Puljak
Rođena 21. listopada 1952. godine u Supetru na Braču.
Diplomirala, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Radni je vijek provela u obrazovanju. Široj se javnosti predstavila kao kreatorica inovativnih modela poučavanja. U sve svoje profesionalne aktivnosti, ponajprije u metodologiju poučavanja, uvodi baštinu kao primarni izvor učenja i spoznavanja pa tako znanje o baštini približava mladima.
Više od desetljeća predvodi Udrugu „Brač“ koja je usmjerena na edukaciju o održivom razvoju. Kreira i provodi EU projekte usmjerene na obrazovanje i/ili upravljanje ljudskim resursima. Osobito se istaknula u projektima upoznavanja, promoviranja i očuvanja suhozidne baštine. U istraživanja baštine uključila mlade i njihove profesore te objavila nekoliko knjiga u čijem su sadržaju sudjelovali školski timovi. Ostvarila je plodnu suradnju s međunarodnim partnerima angažiranim na zaštiti suhozida i obnovi vještine suhozidanja. Tako su kroz razna partnerstva i suradnju i brački suhozidi postali poznati na mediteranskom području.
Suhozidi: čuvari krajolika i bioraznolikosti
Suhozidi, nijemi svjedoci ljudske domišljatosti i prilagodbe okolišu, stoljećima su oblikovali krajolike Mediterana i drugih ruralnih područja. Suhozidom je ispisana povijest tih područja. Njihova gradnja bez veziva oslanja se na vještinu slaganja kamenja kako bi se stvorile čvrste i zdržljive strukture. Te strukture olakšavaju upravljanje zemljom i vodom na krškom škrtom tlu. Sklonište su i mnogim biljkama, životinjama i mikroorganizmima čime čuvaju bioraznolikost i život na zemlji. Voda je jedan od glavnih čimbenika degradiranja tla. Održavanje padina suhozidnim konstrukcijama oduvijek je bio način na koji su naši preci stvarali i širili plodno tlo. U posljednje vrijeme ta se tradicija ubrzano napušta zbog mnogih opravdanih i neopravdanih razloga.
Nasuprot tome, svjedoci smo recentnih klimatskih promjena. Duga razdoblja suše nakon kojih slijede obilne oborine, zapravo bujične poplave upozoravaju da razmislimo o svom odnosu prema baštini, tradiciji i tradicionalnim umijećima.
Za početak, upoznajmo suhozide i njihovu ulogu u životu ljudi nekada i sada.
Milena Šijan
Milena Šijan iz Splita, po zanimanju je mag. educ. biol. et chem; univ. bacc. oecol i vlasnica savjetodavnog obrta Nature & Adventure Nature & koji se bavi konzultantskim uslugama u području očuvanja prirode i razvoja održivog turizma.
Više od 20 godi se bavi temama vezanima uz zaštitu prirode, posebice zaštićenih područja i aktivnog turizma.
Paralelno s profesionalnim radom, već tri desetljeća posvećena je outdoor sportovima. Kao alpinistica sudjelovala je u dvjema hrvatskim ženskim himalajskim ekspedicijama – na Cho Oyu 2007. te na povijesnom usponu na Mount Everest 2009 tijekom koje je se popela na najviši vrh svijeta. Uz svoj osnovni savjetodavni posao, aktivna je i kao vodič u pustolovnom turizmu.
Natura 2000 područja kao potencijal za razvoj održivih ekonomskih aktivnosti
Prezentacija „ Natura 2000 područja kao potencijal za razvoj održivih ekonomskih aktivnosti“ donosi pregled mreže Natura 2000 na otoku Brača i njezine važnosti za očuvanje bioraznolikosti, ali i za razvoj lokalnih zajednica. Poseban naglasak stavlja se na mogućnosti koje ova zaštićena područja nude u kontekstu održivog turizma i ekološke poljoprivrede. Cilj je pokazati kako zaštita prirode može biti pokretač novih ekonomskih vrijednosti, stvarajući ravnotežu između očuvanja okoliša i razvoja okalne ekonomije.
Marin Kukoč
Dr.sc. Marin Kukoč, dipl.ing.agr., od 2002. godine se profesionalno bavi problematikom vezanom uz OPG i potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju. Nakon dugogodišnjeg rada u Ministarstvu poljoprivrede, 2018. osniva tvrtku Spartium Consulting d.o.o., specijaliziranu za pružanje savjetodavnih usluga iz područja ruralnog razvoja. Od 2022. godine je i ovlašteni agronom pri Hrvatskoj agronomskoj komori. Djeluje kao konzultant u Hrvatskoj i zemljama regije. Doktorirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom “Procjena učinka pretpristupnih programa na poslovanje poljoprivrednih poduzeća u RH“.
Stvaranje brenda OPG-a: ekološka proizvodnja i oznake kvalitete kao ključ uspjeha
Radionica će obuhvatiti pregled ključnih obveza obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u usklađivanju s važećim pravnim propisima. Poseban naglasak bit će na važnosti uključivanja poljoprivrednih proizvođača u sustave kvalitete kao načinu jačanja konkurentnosti i prepoznatljivosti na tržištu. Sudionici će imati priliku saznati više i o mogućnostima i prednostima ekološke poljoprivrede, kao i o povezanosti održive proizvodnje s potražnjom potrošača za zdravim i provjerenim proizvodima.
Lag Brač
Lag Brač je lokalna akcijska grupa (LAG) koja djeluje na otoku Braču s ciljem unapređenja društvenog, gospodarskog i ekološkog razvoja otoka. Kroz suradnju s lokalnim zajednicama, institucijama i poduzetnicima, LAG Brač promiče održivi razvoj, očuvanje kulturne baštine i ekoloških resursa, te potiče poduzetništvo i inovacije. Fokusiraju se na projekte koji obuhvaćaju poljoprivredu, turizam, zaštitu prirode, te razvoj infrastrukture i društvenih usluga. Kroz zajedničke inicijative, LAG Brač doprinosi stvaranju održivih i samoodrživih lokalnih zajednica, povezujući tradiciju i moderne pristupe razvoju.